 Personen som visas här är medlem på ProZ.com. Han eller hon kan kontaktas direkt för språkrelaterade tjänster.
|
Arbetsspråk:Svenska till EngelskaDanska till EngelskaNorska till EngelskaIsländska till EngelskaNederländska till Engelska Serbiska till EngelskaKroatiska till EngelskaSlovenska till EngelskaMakedonska till EngelskaEngelska till KroatiskaEngelska till Serbiska
|
| | Frilansare,  Verifierad medlem | | | Translation, Interpreting, Website localization, Software localization, Voiceover (dubbing), Subtitling, Training |  | | Specialiserar inom: | | Jordbruk | Matlagning/Finsmakare | | Byggnation/installation och anläggning | Datorer: Program | | Datorer (allmänt) | Bio, film, tv, drama | | Certifikat, diplom, licenser, cv | Affär/handel (allmänt) | | Konst, Konst& hantverk, måleri | Ekonomi |
| Arbetar även inom: | | Bokföring | Allmänt/konversation/hälsningsfraser/brev | | Geografi | Regering/politik | | Historia | Idiom/sentenser/ordspråk | | Försäkringar | Internet, e-handel | | Investering/värdepapper | IT (informationsteknik) | | Journalistik | Juridik (allmänt) | | Boskap = Boskapsskötsel | Media/multimedia | | Folklore | Fiske | | Reklam/PR | Antropologi | | Arkitektur | Automation & Robotteknik | | Fordon/bilar & lastbilar | Biologi (bioteknik, biokemi, mikrobiologi) | | Kemi, kemivetenskap, kemiteknik | Kosmetik, skönhet | | Utbildning/pedagogik | Energi/elkraftsframställning | | Ingenjörskonst (allmänt) | Miljö & Ekologi | | Finans (allmänt) | Medicin (allmänt) |
|
| Svenska till Engelska – Standardpris: 0.10 EUR per ord / 45 EUR per timme
Danska till Engelska – Standardpris: 0.10 EUR per ord / 45 EUR per timme
Norska till Engelska – Standardpris: 0.10 EUR per ord / 45 EUR per timme
Isländska till Engelska – Standardpris: 0.10 EUR per ord / 45 EUR per timme
Nederländska till Engelska – Standardpris: 0.10 EUR per ord / 45 EUR per timme
| | | Besvarade frågor: 4, Ställda frågor: 19 | | | Skickade provöversättningar: 2| Svenska till Engelska: Medical | Källtext - Svenska
Blankett BA Riskbedömning av enskild användning av GMM
Uppdaterad 2005-06-21.
Läs först igenom blanketten och Arbetsmiljöverkets vägledning för tillämpningen av reglerna för innesluten användning GMM. Läs också Arbetarskyddsstyrelsens föreskrifter (AFS 2000:5) om innesluten användning av genetiskt modifierade mikroorganismer och Arbetsmiljöverkets föreskrifter (AFS 2005:1) om mikrobiologiska arbetsmiljörisker - smitta, toxinpåverkan, överkänslighet. Reserverat för Arbetsmiljöverkets registrator
Blanketten är uppbyggd enligt bilaga 1 i AFS 2000:5, så att man först beskriver de olika komponenterna i GMM-användningen och därefter gör riskbedömningen. Syftet är att utifrån riskbedömningen välja vilka skyddsåtgärder som behövs för att försäkra sig om att användningen inte orsakar skada på människors hälsa eller miljön. Se utförlig beskrivning i avsnittet om riskbedömning i vägledningen. Se även föreskrifterna AFS 2005:1 om mikrobiologiska arbetsmiljörisker – smitta, toxinpåverkan, överkänslighet.
Numreringen i blanketten är inte densamma som i föreskrifternas bilagor. Blanketten är utformad för att fyllas i direkt i datorn. Storleken på fälten utökas när texten fylls i. Om blanketten skrivs ut före ifyllnad rekommenderas att de vita fältens storlek utökas eller att uppgifterna vid behov ges som bilagor.
Allmänna uppgifter (fylls i sist)
Se vägledningen för vad som utgör en användning respektive verksamhet.
Se bilaga 1 till AFS 2000:5 för tillvägagångssätt vid riskbedömningen.
Egen beteckning för användningen
Identifierande benämning, unik för den GMM-användning som riskbedöms:
Uppgifter om den verksamhet som användningen tillhör
Egen beteckning för verksamheten
Använd samma beteckning som lämnats i anmälan/ansökan om tillstånd för verksamheten.
Verksamhets-id
Ange verksamhets-id om ett sådant tilldelats efter tidigare anmälan eller tillstånd.
Verksamhetstyp
Välj endast ett av alternativen:
Klinisk prövning
Laboratorieverksamhet
GMM i djur (djurförsök) ange djurslag*
GMM i växter (växtförsök)
Undervisningsverksamhet
Storskalig verksamhet
Annan slags verksamhet, ange vilken:
*djurslag:
Uppgifter om vilka som deltagit vid riskbedömningen
Ansvarig för riskbedömningen (namn, tillhörighet och datum):
Rådgivning
Har biosäkerhetskommitté eller någon annan gett råd i samband med riskbedömningen? Ange i så fall vem/vilka och vilka råd som erhållits (ev. som bilaga):
1. Beskrivning av den inneslutna användningen och det biologiska materialet, före såväl som efter genetisk modifiering
ANVÄNDNINGEN
1.1 Uppgifter om den GMM som används
Ge en kortfattad beskrivning av GMM och hur den används:
Varifrån har den GMM som används erhållits? Ja Nej Ange källan
Konstrueras i egen verksamhet
Erhållits från kollega
Kommersiellt producerad, t.ex. stamkollektion
Annat
Användningens inriktning
Välj endast ett alternativ:
Forskning
Undervisning
Diagnostik
Pilotförsök
Produktion
Annan inriktning, ange vilken:
1.2 Syfte och förväntat resultat av användningen
Beskriv syftet med den inneslutna användningen inklusive förväntade resultat:
1.3 Särskilda förfaranden eller förhållanden som kan påverka risken
Uppge maximalt hanterad odlingsvolym för största odlingskärlet i användningen (liter)
Uppge maximalt samtidigt hanterad odlingsvolym i användningen (liter)
Beskriv de metoder och odlingssätt som används inom den inneslutna användningen av GMM, t.ex. hur GMM prolifieras i cellkulturer, hur GMM distribueras till försöksdjur, hur uppskalning av GMM-ympar i storskalig odling går till:
DET BIOLOGISKA MATERIALET SOM INGÅR I DEN RESULTERANDE GMM
1.4 Beskrivning av mottagarorganismen (GMM före modifiering)
Ange vilken av följande organismtyper mottagarorganismen (GMM före modifiering) tillhör:
Bakterie Svamp Protozoo DNA-virus RNA-virus
Alg Växtcell Animalcell Humancell Annat
Observera att en vektor eller plasmid utan insert också är att betrakta som mottagarorganism.
Närmare precisering (art, stam, celltyp etc.):
Ange mottagarorganismens riskklass enligt bilaga 2 till AFS 2005:1.
Ange också klassificering och klassificeringssystem om mottagarorganismen är klassificerad i något annat system, t.ex. f ör växt- eller djurpatogener:
1.5 Beskrivning av mottagarorganismens egenskaper
Beskriv sådana egenskaper hos mottagarorganismen som skulle kunna vara skadliga för människors eller djurs hälsa, för växter eller miljön i övrigt och ev. avsaknad av vissa skadliga egenskaper:
Beskriv andra egenskaper hos mottagarorganismen som har betydelse för risken, t.ex. livscykel, förökning, tålighet, överlevnadsstrukturer, förmåga till och sätt att spridas, etableringssätt, hur och i vilket sammanhang genetiskt material skulle kunna spridas från mottagarorganismen och till vilka andra organismer:
1.6 Beskrivning av den genetiska modifieringen och det insatta genmaterialet
Ange metod för genetisk modifiering:
Metod som innebär användande av vektor, t.ex. bakterieplasmid, fag eller virus
Metod som innebär direkt införande av ärftligt genetiskt material utan vektor
Cellfusions- och/eller hybridiseringsteknik
Annan metod, ange även vilken:
Beskriv det införda genetiska materialet, vad den genetiska modifieringen innebär och vilka egenskaper den tillför mottagarorganismen:
Om vektor används, uppge vilken samt beskriv dess överföringsegenskaper, replikeringssätt och andra egenskaper som är relevanta för riskbedömningen: (Virusvektor kan behöva beskrivas som egen mottagare och GMM.)
Om antibiotikaresistens(er) förekommer, uppge vilken eller vilka. Beskriv också den betydelse dessa antibiotika har vid behandling av sjukdomar, dels orsakade av de organismer som används, dels av organismer resistensen skulle kunna överföras till vid oavsiktligt utsläpp:
1.7 Givarorganism
Uppgifter om givarorganismen (genmaterialets ursprungsorganism) av relevans för riskbedömningen, bl.a. om den förekommer i användningen.
1.8 Uppgifter om andra biologiska faktorer
Beskriv de eventuella andra biologiska faktorer som har betydelse för riskbedömningen såsom eventuell möjlighet till komplementering av deleterade egenskaper etc. Om cellkulturer används huvudsakligen för att odla virus-GMM kan de egenskaper hos cellerna, som har betydelse för riskbedömningen, också lämnas här.
2. Riskbedömning av den inneslutna användningen av GMM
BEDÖMNING AV RESULTERANDE GMM
2.1 Potentiellt skadliga effekter
Beskriv nedan sådana skadliga egenskaper från utgångsmaterialet som skulle kunna uttryckas i GMM, eller som skulle kunna uppstå pga. rekombination (omkombinering av genetiskt material). Ange också hur allvarliga de potentiellt skadliga effekterna bedöms vara. Här avses effekter pga. oavsiktligt utsläpp och exponering av GMM, inom eller utanför anläggningen, utan hänsyn till sannolikheten för att händelsen skulle inträffa.
2.1.1 Eventuella sjukdomar, allergiska, toxiska eller andra skadliga effekter som GMM eller någon av de ingående komponenterna skulle kunna orsaka hos människor, även till följd av att t.ex. profylax eller behandling saknas:
2.1.2 Eventuella skadliga effekter inklusive sjukdomar som GMM eller någon av de ingående komponenterna skulle kunna orsaka hos djur, växter eller miljön i övrigt:
2.1.3 Eventuella skadliga effekter som GMM eller någon av de ingående komponenterna skulle kunna orsaka till följd av genöverföring till andra organismer eller etablering eller spridning i miljön:
2.1.4 Eventuella effekter som skulle kunna orsakas av att skadliga substanser bildas av GMM:
2.2 Andra egenskaper
Beskriv andra egenskaper och eventuella effekter av betydelse för riskbedömningen, t.ex. avlägsnade/reducering av skadliga egenskaper/effekter:
ANDRA FAKTORER AV BETYDELSE FÖR RISKBEDÖMNINGEN
2.3 Yttre faktorer av betydelse för risken
Beskriv på vilket sätt användningen skulle kunna påverka risken och de skyddsåtgärder som behövs. Faktorer som ökar eller minskar risken kan t.ex. vara de volymer som används, särskilt riskfyllda arbetsmoment, typ av verksamhet användningen tillhör, användningens inriktning eller den omgivning som skulle kunna exponeras vid ett oavsiktligt utsläpp av GMM. Se AFS 2005:1, 4§ och bilaga 1 samt råden till dessa.:
SLUTLIG BEDÖMNING AV DEN INNESLUTNA ANVÄNDNINGEN AV GMM
2.4 Sammanvägd bedömning
Väg samman alla faktorer; potentiellt skadliga effekter av GMM och ingående komponenter, sannolikhet att de uppstår om inga skyddsåtgärder skulle användas, andra faktorer som kan öka eller minska risken etc. Motivera hur GMM valts för att utgöra minsta risk för hälsa och miljö med hänsyn till syftet med användningen.
Val av skyddsåtgärder
I Blankett Skyddsåtgärder (S) redovisas de skyddsåtgärder som behövs för att motverka de potentiellt skadliga effekterna med tillräcklig säkerhetsmarginal utifrån den bedömda risken. Motiveringar och beskrivningar ges i anslutning till varje skyddsåtgärd med denna riskbedömning som grund.
Användning av blanketterna
Blankett BA Riskbedömning och Blankett S Skyddsåtgärder utgör bilagor till blanketterna för anmälan eller tillståndsansökan (FV), (LA) eller (RA).
Blankett BA Riskbedömning kan också användas för den dokumentation av riskbedömning som behöver göras för alla nya användningar och användas i verksamheten för att kontrollera om skyddsåtgärderna är de rätta. I F-verksamhet behöver dessa inte lämnas in till Arbetsmiljöverket för varje ny användning men måste kunna uppvisas t.ex. vid inspektion.
| Översättning - Engelska
Form BA Risk Assessment of Own Use of GMM
Updated 21–06–2005.
Before completing this form, please read through it carefully, together with the Swedish Work Environment Authority’s Guidance for the Application of Rules governing Contained Use of GMMs. Also read the Regulation (AFS 2000:5) of the Swedish Occupational Safety and Health Board on the Contained Use of Genetically Modified Micro–Organisms and the Regulation (AFS 2005:1) of the Swedish Work Environment Authority on Microbiological Risks to Occupational Safety and Health - Infection, Toxic Effects, Hypersensitivity. For office use only.
This form has been designed in accordance with Annex 1 of AFS 2000:5, presenting first a description of the various components of the risks entailed by the use of GMM and then the risk assessment. The objective is to select, on the basis of the risk assessment, the protective measures necessary to ensure that use of GMM does not cause damage to human health or environment. For detailed description, please see the chapter on risk assessment of the Guidance. See also the Regulation AFS 2005:1 on Microbiological Risks to Occupational Safety and Health – Infection, Toxic Effects, Hypersensitivity.
The referencing in the form does not correspond to that in the annexes of the Regulation. Please complete the form on your computer. The size of the boxes will increase in proportion to the size of the text. If you wish to print out the form before completing it, we recommend that you first increase the size of the white boxes or provide information, where necessary, in the form of an annex.
General information (to be completed last)
Please see the Guidance for definitions of “use” and “operation”.
Please see Annex 1 of AFS 2000:5 for rules of procedure during the risk assessment.
Own designation of use
Identifying name, unique to the use of GMM being assessed for risk:
Information on the operation associated with the use
Own designation of use
Use the same designation as in the notification/application for the authorisation of the operation.
Operation reference
Indicate the operation reference, if one was allocated following earlier notification or authorisation.
Type of operation
Choose only one answer:
Clinical trial
Laboratory work
GMM in animals (animal trials),
please indicate the species*
GMM in plants (plant trials)
Training
Large–scale operation
Other operation (indicate the type):
*species:
Information on the members of the Risk Assessment Team
Head of Risk Assessment (name, capacity and date):
Advice
Has the Biosafety Committee or some other body provided advice on the risk assessment? If so, please indicate the names of the advisors and the nature of the advice (e.g. in an annex):
1. Description of the contained use and the biological material, before and after genetic modification
USE
1.1 Information on the type of GMM used
Give a short description of the type of GMM used and its method of use:
What is the source of the GMM used? Yes No Indicate source
Obtained through own production
Produced by a colleague
Commercially produced, e.g. strain collection
Other
Purpose of use
Choose only one answer:
Research
Training
Diagnostics
Test trial
Production
Other purpose, please indicate:
1.2 Objectives and expected results of the use
Describe the objectives of the contained use of GMM and the results expected:
1.3 Specific procedures or circumstances that may have a bearing on the risk
Indicate the maximum assayed cultivation volume for the largest cultivation plate used (in litres)
Indicate the maximum simultaneously assayed volume used (in litres)
Describe the procedure and the cultivation methods in the contained use of GMM, e.g. how GMM proliferate in cell cultures, how they are distributed to experimental animals, and the procedure for the scaling of GMM grafts in large–scale cultivation:
THE BIOLOGICAL MATERIAL PRESENT IN THE RESULTANT GMM
1.4 Description of the recipient organism (GMM before modification)
Indicate to which of the following categories of organisms the recipient organism (GMM before modification) belongs:
Bacteria Fungus Protozoon DNA-virus RNA-virus
Alga Plant cell Animal cell Human cell Other
Please note that a vector or a plasmid without an insert is to be considered a recipient organism also.
More specific description (species, strain, cell type etc.):
Indicate the recipient organism’s risk class as per Annex 2 of AFS 2005:1.
Indicate also the classification and the classification system if the recipient organism is classified according to another system, e.g. for plant or animal pathogens:
1.5 Description of the properties of the recipient organism
Describe any properties of the recipient organism which may be harmful to human or animal health, or to plants or the environment in general, and indicate, where appropriate, if the recipient organism has no harmful properties:
Describe other properties of the recipient organism relevant to the risk assessment, e.g. life cycle, replication, resistance, survival structure, capacity and methods of dissemination, method of establishment, the modalities and the extent of the dissemination of the genetic material from the recipient organism, and which other organisms may be affected:
1.6 Description of the genetic modification and the genetic material introduced
Indicate the method of genetic modification:
Method involving use of a vector, e.g. bacterial plasmid, phage or virus
Method involving direct introduction of heritable genetic material without a vector
Cell fusions and/or hybridisation technique
Other method, please indicate type:
Describe the genetic material introduced, the effects of genetic modification and the properties it confers on the recipient organism:
If using a vector, indicate and describe the transfer properties, replication methods and other properties relevant to the risk assessment: (You may have to describe the virus vector as an individual recipient and GMM.)
In the case of antibiotic resistance, indicate the type(s). Also describe the effect of antibiotics in treating diseases caused partly by the organisms used and partly by organisms which could acquire resistance through unintentional release:
1.7 The donor organism
Information on the donor organism (the source organism of the genetic material) of relevance to the risk assessment, including information on whether it is being used.
1.8 Information on other biological factors
Describe other potential factors relevant to the risk assessment, such as the possibility of complementation of disrupted properties etc. If the cell cultures are used primarily to cultivate viral GMM, you may also wish to include such cell information, if it is relevant to the risk assessment.
2. Risk assessment of the contained use of GMM
ASSESSMENT OF THE RESULTANT GMM
2.1 Potentially harmful effects
Describe below any harmful properties of the source material that may be encountered in GMM or that may arise as a result of recombination (recombination of genetic material). Also provide a consideration of the severity of the potential harmful effects. These include effects arising from unintended release and exposure to GMM, within or outside the contained use facility, without taking into account the likelihood of such effects occurring.
2.1.1 Potential diseases, allergic, toxic and other harmful effects which GMM or any other ingredient may cause in humans, even as a result of the absence of, for instance, prophylaxis or treatment:
2.1.2 Potential harmful effects and diseases which GMM or any other ingredient may cause in animals, plants or the environment in general:
2.1.3 Potential harmful effects which GMM or any other ingredient may be able to cause as a result of gene transfer to other organisms, or establishment or dissemination in the environment:
2.1.4 Potential effects which may arise as a result of the introduction of GMM into harmful substances:
2.2 Other properties
Describe other properties and potential effects relevant to the risk assessment, e.g. removal/reduction of harmful properties/effects:
OTHER FACTORS RELEVANT FOR THE RISK ASSESSMENT
2.3 External factors relevant for the risk assessment
Describe in which ways the use may have a bearing on the risk and the necessary protective measures. The factors increasing or decreasing the risk may, for instance, include the volumes used, particularly risky procedures, the type of operation using GMM, the purpose of the use or the environment that may be exposed to GMM through unintended release. Please see AFS 2005:1, 4§, Annex 1 and the accompanying guidelines:
FINAL ASSESSMENT OF THE CONTAINED USE OF GMM
2.4 Composite assessment
Weigh up all the factors; potentially harmful effects of GMM and any ingredients, the possibility of such effects arising if protective measures were not used, other factors which could increase or decrease the risk etc. Provide evidence of use of GMM which presents minimum risk to health and the environment, taking into account the purpose of the use.
Selection of protective measures
On the basis of the risk assessment, the Protective Measures Form (S) lists the protective measures necessary to counteract the potential harmful effects with an adequate safety margin. Arguments and descriptions accompany each protective measure.
How to use the forms
The Form BA Risk Assessment and the Form S Protective Measures constitute annexes to the forms for notification or application for authorisation (FV), (LA) or (RA).
The Form BA Risk Assessment may also be used to document the risk assessment required for each new use and is to be used in the operation to check the appropriateness of the protective measures. In the case of F–Operation, such documentation does not have to be submitted to the Swedish Work Environment Authority in support of every new use but has to be available for inspection.
| | Kroatiska till Engelska: Media Reporting on Juveniles in Conflict with the Law | Källtext - Kroatiska
Avgust 2005
MEDIJI O MALOLJETNICIMA U SUKOBU SA ZAKONOM
ANALIZA PRAĆENJA
SLUČAJEVA MALOLJETNIČKOG SUKOBLJAVANJA SA ZAKONOM
U ŠTAMPANIM MEDIJIMA U BIH
MEDIACENTAR Sarajevo
Kolodvorska 3, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel. & Fax: (+387 33) 715 840
Web site: http://www.media.ba
Izvještaj napravio: Mediacentar Sarajevo
© Mediacentar Sarajevo, 2005. Sva prava zadržana.
Izrada ovog izvještaja je podržana od strane Save the Children UK, u okviru programa Pravda za maloljetnike, koji finansira Ambasada Kraljevine Holandije u Sarajevu.
Gledišta i mišljenja izložena u izvještaju nisu nužno
gledišta i mišljenja Save the Children UK.
SADRŽAJ
SAŽETAK ISTRAŽIVANJA 1
1. UVOD 4
CILJEVI ISTRAŽIVANJA 4
DIZAJN I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 6
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE IZVJEŠTAVANJA O MALOLJETNIČKOM SUKOBLJAVANJU SA ZAKONOM 9
BROJ PRILOGA 9
RUBRIKE 9
NOVINSKI ŽANROVI 10
PROMINENTNOST TEKSTOVA: PROSTOR I POZICIJA 11
OPREMA TEKSTA: FOTOGRAFIJE 12
3. ZAŠTITA INTERESA DJECE I MALOLJETNIKA U NOVINSKIM IZVJEŠTAJIMA 15
TEME I FOKUS TEKSTA 15
FOKUS NASLOVA 17
FOKUS BOKSA (UOKVIRENI TEKSTOVI) 17
NEVIDLJIVI KONTEKST I ODSUSTVO RJEŠENJA 18
4. PROFESIONALIZAM I ETIKA U IZVJEŠTAVANJU 22
NAVOĐENJE PODATAKA O IDENTITETU MALOLJETNIH OSUMNJIČENIKA 22
NACIONALNA I ETNIČKA PRIPADNOST MALOLJETNIKA 24
UPOTREBA DISKRIMINIRAJUĆIH I/ILI PEŽORATIVNIH TERMINA 25
IZVORI INFORMACIJA O MALOLJETNIČKOM SUKOBU SA ZAKONOM 26
KRIMINALIZACIJA MALOLJETNIKA 27
SENZACIONALIZAM U IZVJEŠTAVANJU 28
5. MEDIJSKE SLIKE I PORUKE 32
6. ZAKLJUČAK 35
7. PREPORUKE 37
SAŽETAK ISTRAŽIVANJA
Na zahtjev Save the Children UK, Mediacentar Sarajevo proveo je retrospektivni monitoring 6 dnevnih i 3 sedmične bosanskohercegovačke novine, sa ciljem identifikovanja i analize novinskih tekstova koji se tiču maloljetnika u sukobu sa zakonom. Dnevne novine uključene u monitoring bila su izdanja Oslobođenja, Dnevnog avaza, Nezavisnih novina, Jutarnjih novina, Dnevnog lista i Glasa Srpske, za period od 1. januara do 31. marta 2004. godine. Sedmične novine obuhvaćene monitoringom bile su izdanja Dana, Slobodne Bosne i Novog reportera, koja su iz štampe izašla od 1. januara do 31. decembra 2004. godine. Slijedi pregled najvažnijih rezultata istraživanja:
• U konačnu obradu i analizu monitoringa dnevnih i sedmičnih novina za naznačeni period, uključena su 283 članka/priloga koji za temu imaju različite oblike maloljetničkog sukobljavanja sa zakonom.
• Dnevne novine iznimno često, u prosjeku skoro svaki ili svaki drugi dan, objavljuju tekstove o maloljetnicima u sukobu sa zakonom, te se ozbiljno mora shvatiti važnost koju igraju u konstruisanju društvene predstave o ovom problemu, kao i uticaj koji potencijalno vrše na donosioce odluka, kreatore javne politike, policijske i sudske organe, socijalne radnike i druge bitne socijalne faktore, kao i javnost uopšte.
• Sedmični mediji uveliko zanemaruju ovaj društveni problem i uglavnom o njemu ne pišu.
• No, iako dnevna štampa često izvještava o ovoj temi, vrlo malo prostora se daje takvim tekstovima.
• Kada se o problemu maloljetnika u sukobu sa zakonom izvještava, onda se to radi uglavnom u vidu vijesti i kratkih novinskih izvještaja, i primarno u rubrikama tipa »crne hronike«.
• O ovom problemu izvještava se stihijski, bez nužne dublje analize, i uglavnom na osnovu policijskih izvora, dok sasvim izostaje ozbiljnije istraživačko novinarstvo ili analiza relevantnih javnih politika.
• Vrlo mali značaj daje se tekstovima sa ovom tematikom – uglavnom su pozicionirani na manje značajnim stranicama, zauzimaju malo prostora, i ne najavljuju se na naslovnici osim kada imaju senzacionalistički potencijal.
• Novine koriste fotografiju samo kao ukras za tekst, i u većini slučajeva fotografije se direktno ne mogu povezati sa slučajem o kojem dati tekst govori.
• Na fotografijama se ne prikazuju maloljetnici u sukobu sa zakonom na koje se tekst odnosi, te se može reći da u tom smislu mediji poštuju Kodeks za štampu.
• Mediji se u svom izvještavanju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom primarno fokusiraju na sam incident.
• Mediji uglavnom ne izvještavaju o širem kontekstu koji je uticao na određeni događaj.
• Mediji uglavnom ne izvještavaju o kontekstu samog maloljetnika o kojem se u tekstu govori.
• Mediji se praktično nikako ne bave pitanjima vezanim za javnu politiku i relevantne zakone.
• Mediji ne pokušavaju pronaći rješenja za probleme, ne prate procese, i uglavnom izvještavaju o izolovanim događajima i slučajevima.
• U istaknutim djelovima teksta, kakvi su prije svega boksovi/okviri, mediji su skloni nepotrebnoj dramatizaciji, te njihov način izvještavanja ima određene elemente podsticanja „moralne panike“.
• Sve u svemu, možemo reći da u najvećem broju slučajeva mediji ne djeluju u najboljem interesu maloljetnika.
• Velika većina tekstova, njih oko 83%, navode neke podatke o identitetu maloljetnika u sukobu sa zakonom, mada je najčešće riječ o inicijalima maloljetnika.
• Mediji u najvećem broju slučajeva ne navode etničku, nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost maloljetnika.
• U 15.9% tekstova se u samom „tijelu“ teksta navode diskriminirajući ili pežorativni termini, kojima se maloljetnici osumnjičeni za kršenje zakona obilježavaju kao „fantomi“, „vandali“, „ogrezli kriminalci“, „falsifikatori“, itd.
• U 21.9% naslova se navode diskriminirajući ili pežorativni termini, što ukazuje na izvjesnu dozu senzacionalizma u pristupu ovim temama.
• Značajan broj tekstova (22.6%) ne navodi niti jedan izvor informacija, te se može reći da ovi tekstovi krše član 13. Kodeksa za štampu.
• U 66.4% tekstova naveden je samo jedan izvor informacija, što svakako ne ukazuje na profesionalni tretman ovako osjetljive problematike, a povezano je sa činjenicom da je primarni izvor informacija policija.
• Dakle, kada se izvori navode, u najvećem broju slučajeva je riječ o državnim institucijama, pri čemu dominiraju policijski izvori, a zatim školsko osoblje.
• Svakako je značajno istaći da 19% tekstova unaprijed osuđuje osumnjičene i prije nego je donesena sudska presuda, a u većini slučajeva i prije nego je suđenje počelo, čime se krši član 10. Kodeksa za štampu.
• Mediji su skloni senzacionalističkom i simplificiranom izvještavanju, posebno u samim naslovima tekstova gdje se ističu negativne strane, informacije se vade iz konteksta, i uopšte se problem maloljetničkog prestupništva nepotrebno dramatizuje.
• Mediji konstruišu izrazito simplificiranu sliku o maloljetnicima u sukobu sa zakonom: predstavljeni su izrazito negativno i izvan konteksta. Možemo reći da se stvara slika gotovo pa „prirodno predodređenih“ prestupnika, koji su po svojoj suštini „zli“ i predefinirani da se sukobe sa zakonom.
• Maloljetnici se predstavljaju kao ubice, palikuće, silovatelji, nasilnici, pljačkaši, tj. kao ozbiljna prijetnja za društvo koje mora naći neki način da se bori sa tom 'pošasti'.
• Mediji odašilju tri dominantne poruke o maloljetničkom prestupništvu:
Maloljetničko prestupništvo je u stalnom porastu i ne možemo ga kontrolirati.
Maloljetnici u sukobu sa zakonom su izrazito okrutni i po svojoj prirodi zli.
Maloljetni prestupnici predstavljaju veliku i stalno rastuću prijetnju našem društvu.
• Mediji uglavnom ne govore o širem kontekstu, uzrocima prestupništva u porodici i društvu, i uglavnom se ne odnose kritički prema državnim institucijama.
1. UVOD
Kada mediji izvještavaju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom uglavnom se bave problemima nasilja, maloljetničkog prestupništva i zloupotrebom droga. Incidentima o maloljetnicima koji su u sukobu sa zakonom u principu treba se pristupati s naročitom odgovornošću. Štaviše, mediji bi, u skladu sa zakonskim obavezama, te sa Konvencijom o pravima djeteta, Kodeksom za novinare i sopstvenim etičkim normama, trebali maksimalno poštivati privatnost i ne kršiti prava maloljetnika na način koji bi mogao uticati na njihov integritet, pa čak i na njihove živote. Osim toga, mediji su dužni na profesionalan način izvještavati o maloljetničkom prestupništvu, istovremeno štiteći interese maloljetnika o kojima izvještavaju.
S tim u vezi, potrebu za unapređivanjem pozornosti medija prilikom izvještavanja o maloljetnicima koji su u sukobu sa zakonom moguće je zadovoljiti samo na osnovu rezultata sistematskog istraživanja, koji će ukazati na osnovne karakteristike medijskog praćenja ove problematike. Pružanje takvih podataka upravo je cilj ovog istraživanja da bi se, s jedne strane, stekao detaljniji uvid i kompletnija slika i, s druge, pomoglo novinarima u građenju profesionalnog i odgovornog pristupa ovim temama.
CILJEVI ISTRAŽIVANJA
U BiH se u vrlo ograničenoj mjeri vrše istraživanja medijskog pokrivanja ranjivih društvenih skupina, pa je tako i fenomen izvještavanja o maloljetnicima u sukobu sa zakonom ostao uglavnom neistražen, bilo da je riječ o akademskim (naučnim) istraživanjima, ili stručnim radovima na tu temu. Stoga je na zahtjev organizacije Save the Children UK, Mediacentar Sarajevo analizirao obim i način na koji su šest bosanskohercegovačkih dnevnih novina, u periodu od 1. januara do 31. marta 2004. godine, odnosno tri bh. sedmična izdanja tokom cijele 2004. godine, izvještavala o različitim oblicima maloljetničkog prestupništva.
Period analize odabran je na osnovu policijskih informacija o učestalosti slučajeva maloljetničkog prestupništva tokom posljednjih godina, pošto je najveći broj takvih slučajeva zabilježen početkom 2004. godine.
Kod izbora štampanih medija koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem, pokušali smo dobiti relativno ravnomjernu pokrivenost cijele teritorije BiH (u smislu mjesta štampanja i regiona u kojem se medij čita), te obuhvatiti trenutno najznačajnije, tj. najčitanije, dnevne i sedmične novine. Naravno, dodatni kriterij bila je i dostupnost izdanja ovih medija iz 2004. godine. Dnevne novine uključene u analizu (za period od 1. januara do 31. marta 2004. godine) su Oslobođenje, Dnevni avaz, Nezavisne novine, Jutarnje novine, Dnevni list i Glas Srpske . Od sedmičnih novina (za period od 1. januara do 31. decembra 2004. godine) analizirali smo slijedeće informativno-političke magazine: Dani, Slobodna Bosna i Novi reporter.
Ova analiza neće se ograničiti samo na kvantitativne indikatore izvještavanja o maloljetničkom prestupništvu, već će pokušati dati širi uvid u prirodu medijskog izvještavanja o ovoj temi. Posebne aspekte medijskog izvještavanja o problemu maloljetnika u sukobu sa zakonom na koje se fokusira ovo istraživanje možemo podijeliti u tri osnovne skupine: 1. Dijete u medijima, 2. Priroda izvještavanja o djeci u sukobu sa zakonom i 3. Poruke i kreiranje percepcije o problemu maloljetnika u sukobu sa zakonom.
Kada govorimo o pozicioniranju djeteta u medijima, posebno nas zanimaju slijedeće teme:
• Pozicija djeteta u novinskim člancima, da li se piše s pozicije djeteta ili događaja;
• Pitanje zaštite integriteta i identiteta djeteta na koje se članak odnosi;
• Pitanje kršenja prava djeteta u medijima (član 16. Konvencije UN o pravima djeteta);
• Tretiranje djetetovog konteksta (socijalni, ekonomski, porodični, obrazovni položaj maloljetnika i dr.); da li se pominju faktori rizika (u vezi s okruženjem, školom, porodicom, vršnjacima, samom osobom) – koji bolje opisuju razloge zbog kojih djeca dolaze u sukob sa zakonom;
• Poštovanje principa najboljeg interesa djeteta i mediji;
• Zloupotreba djece u medijima (korištenje određenih slučajeva za promociju ideja/stavova koji nisu u vezi sa dobrobiti/najboljim interesom djeteta, ili su u suprotnosti sa njima).
Kod analize prirode izvještavanja o djeci u sukobu sa zakonom, istraživanje se fokusira na slijedeće aspekte:
• Terminologija koja se odnosi na djecu, a koristi se u člancima u kojima se govori o djeci u sukobu sa zakonom;
• Stigmatizacija mladih kao grupe;
• Senzacionalizam ili profesionalni pristup temama koje se tiču mladih u sukobu sa zakonom;
• Vrsta članaka najčešće korištena za ovu oblast (reportaže, komentari, specijalna izdanja koja prate kretanja u društvu po pitanju mladih u sukobu sa zakonom);
• Da li se pojava prati kroz istraživačko novinarstvo, u kojoj mjeri i kako;
• Fokus članka;
• Fotografija i poruka koju ona nosi;
• Pitanja vezana za kršenja Kodeksa novinara u BiH;
• Poređenje načina pisanja dnevnih i sedmičnih novina.
I kod analize poruka koje se odašilju, tj. kod analize kreiranja percepcije o problemu maloljetnika u sukobu sa zakonom, posebno nas interesuju slijedeći segmenti:
• Najčešće poruke koje se šalju javnosti po pitanju djece u sukobu sa zakonom;
• Percepcija mladih kao grupe u društvu;
• Poruke u vezi sa promocijom vrijednosti (pozitivnih i negativnih) i modela ponašanja kod mladih.
DIZAJN I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Retrospektivni monitoring obuhvatio je ukupno 650 novinskih brojeva, od toga 498 brojeva dnevnih novina, 152 broja sedmičnih novina.
STRUKTURA UZORKA
Br. Dnevne novine Grad / Lokacija Broj primjeraka
1. Oslobođenje Sarajevo 89
2. Dnevni avaz Sarajevo 89
3. Nezavisne novine Banja Luka 77
4. Jutarnje novine Sarajevo 77
5. Dnevni list Mostar 89
6. Glas Srpske Banja Luka 77
Ukupno dnevne novine: 498
Br. Sedmične novine Grad / Lokacija Broj primjeraka
1. Dani Sarajevo 50
2. Slobodna Bosna Sarajevo 51
3. Novi reporter Banja Luka 51
Ukupno sedmične novine: 152
UKUPNO: 650
Samo istraživanje može se podijeliti u četiri faze. Prva faza uključila je pripremu instrumentarija za analizu tekstova: Lista za kodiranje, Liste kodova i Protokola za kodiranje (koji predstavlja uputstvo za kodere) – te njegovu modifikaciju na osnovu rezultata prikupljenih tokom testiranja u praksi. Testiranje je obavljeno uz pomoć kodera koji su bili zaduženi za monitoring novinskih izdanja, selekcioniranje članaka te ispunjavanje lista za kodiranje za svaki pojedinačni selektirani članak. Sami koderi su prije testiranja prošli trening u okviru kojeg su upoznati sa problematikom maloljetničkog prestupništva, ciljevima istraživanja, kriterijima za selekciju članaka, te načinom korištenja instrumentarija. Inače, koderi su i ranije učestvovali u kompleksnim projektima monitoringa štampanih medija. Na osnovu rezultata testiranja konačno su isprofilisani kriteriji za selektiranje članaka, te sve varijable obuhvaćene Listom za kodiranje.
Druga faza istraživanja obuhvatila je proces monitoringa, tj. prikupljanja podataka. U procesu monitoringa svi koderi bili su uključeni u sistem rotacije novinskih izdanja kako bi se uklonila mogućnost pojavljivanja sistematske greške. Na taj način svaki koder je pregledao određeni broj primjeraka svake od devet analiziranih novina.
Treća faza istraživanja uključivala je kontrolu prikupljenih podataka i njihovu obradu. Pod kontrolom podataka podrazumijeva se provjeravanje ispravnosti kodiranja, te izbacivanje iz daljnje analize onih tekstova za koje je naknadnom provjerom utvrđeno da se ne uklapaju u kriterije selekcije. Kontrolu svih ispunjenih Listova za kodiranje proveli su koordinatori projekta.
I, konačno, četvrta faza istraživanja odnosila se na detaljnu analizu prikupljenih podataka, kao i na izradu ovog izvještaja. Izvještaj je pripremljen od strane medijskog eksperta sa dugogodišnjim novinarskim i pravnim iskustvom.
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE IZVJEŠTAVANJA O MALOLJETNIČKOM SUKOBLJAVANJU SA ZAKONOM
U okviru ovog poglavlja pružaju se generalne informacije o tekstovima koji su prema ranije navedenim kriterijima uvršteni u istraživanje. Na taj način dobija se predstava o tome koliko je takvih tekstova objavljeno u pojedinim novinama, kojih su novinarskih žanrova ti tekstovi, te gdje su prvobitno objavljeni (koje je njihovo porijeklo). U konačnu obradu uključena su 283 članka/priloga koji za temu imaju različite oblike maloljetničkog sukobljavanja sa zakonom.
BROJ PRILOGA
Analiza broja novinskih priloga prema pojedinim novinama u kojima su oni objavljivani pokazuje da Jutarnje novine, u odnosu na druga izdanja, prednjače po broju objavljenih članaka koji se odnose na temu ovog istraživanja (N=77, 27.2%). Na drugom mjestu nalazi se Dnevni avaz sa ukupno 59 objavljenih članaka (20.8%), a na trećoj poziciji je Oslobođenje koje je u promatranom periodu objavilo 55 (19.4%) tekstova sa tematikom maloljetničkog prestupništva. Potom slijede Dnevni list, odnosno Nezavisne novine, sa po 33 selektirana članka (11.7%). Možemo reći da dnevne novine u prosjeku svaki ili svaki drugi dan objavljuju jedan tekst o maloljetnicima u sukobu sa zakonom, te se ozbiljno treba shvatiti uloga štampe u konstruisanju javne percepcije o ovom fenomenu.
U okviru ovog izvještaja, zbog malog broja članaka objavljenih u sedmičnim izdanjima, svi pregledi podataka prezentirani su zbirno – naime, podaci za dnevne i sedmične novine nisu međusobno odvojeni. Također, iz istog razloga nismo bili u mogućnosti usporediti načine pisanja dnevnih i sedmičnih novina, posebno iz razloga što nije statistički opravdano izvoditi zaključke na izuzetno malim uzorcima (sedmične novine N=3).
RUBRIKE
Unutar samih novina, velika većina analiziranih članaka objavljena je u rubrikama tipa "crne hronike" – u ukupnom zbiru 250 (88.3%) (Grafik 1). U principu, rubrike ovog tipa, po svojoj koncepciji, ne dozvoljavaju šire elaboriranje pojedinih tema. Prvi zaključak koji možemo donijeti jeste da se štampani mediji problemom maloljetnika u sukobu sa zakonom bave uglavnom površno, ne posvećujući tom problemu dužnu pažnju i donoseći samo kratke informacije koje se objavljuju u rubrikama tipa „crne hronike“ , a koje u pravilu uglavnom potiču iz policijskih izvora.
U drugim rubrikama, koje bi eventualno mogle pružiti prostora za širu i ozbiljniju obradu pojedinih tema, objavljeno je tek 11.7% (N=33) ukupnog broja selektiranih tekstova. Dakle, štampani mediji o maloljetničkom kršenju zakona izvještavaju na razini vijesti (na razini prostih obavještavanja), ali ne (odnosno, u mnogo manjoj mjeri) i na razini podrobnije analize, ukazivanjem na širi društveni kontekst i značaj ove problematike. Sedmične novine po svojoj prirodi ne objavljuju vijesti, te tri izdvojena novinska priloga iz sedmične štampe spadaju u žanr novinske analize.
NOVINSKI ŽANROVI
Ovaj zaključak o dnevnim izdanjima upotpunjuje i analiza zastupljenosti analiziranih članaka prema pojedinim novinarskim žanrovima. Prvo što upada u oči jeste činjenica da se, pored brojno nadmoćno zastupljenih vijesti i izvještaja, od svih novinarskih žanrova pojavljuje još samo analiza u omjeru od 4% u odnosu na ukupan broj selektiranih priloga. Potpuno odsustvo komentara i intervjua, te zanemarljiva prisutnost analiza, mogli bi navesti na zaključak da je u pitanju značajno odsustvo interesovanja medija za produbljenije prezentiranje problematike maloljetničkog prestupništva. Također, možemo zaključiti da izvještavanje o problemu maloljetničkog sukobljavanja sa zakonom ostaje na nivou osnovnih informacija, dok uopšte ne možemo govoriti o nekim složenijim formama, a posebno ne o istraživačkom novinarstvu ili analizi relevantnih javnih politika koje se vezuju za ovaj fenomen.
PROMINENTNOST TEKSTOVA: PROSTOR I POZICIJA
Stepen važnosti, odnosno prominentnosti tekstova određen je pomoću njihovih karakteristika, kao što su položaj koji zauzimaju i prostor koji im se dodjeljuje na stranicama novina.
U prilog ranije iznesenom zaključku o manjem interesu za ozbiljno razmatranje tematike maloljetničkog prestupništva govore i podaci o prostoru koji su pomenuti tekstovi zauzeli u štampi. Naime, velika većina tekstova – 229 (80.9%) svojom veličinom zauzima do ¼ novinske stranice, dok se 42 (14.8%) teksta prostiru na površini između ¼ i ½ novinske stranice, što i odgovara prosječnom prostoru koji zauzimaju standardne vijesti i kratki novinski izvještaji, dok je svega 12 (4.2%) priloga o maloljetničkom prestupništvu ispunilo više od polovine jedne novinske strane. To sve ukazuje na vrlo malo prostora u štampi koji se posvećuje ovoj temi.
Koliki je značaj ove tematike za urednike štampanih medija govori i podatak da gotovo niti jedan u monitoringu selektirani članak/prilog nije bio najavljen na naslovnoj stranici. Broj članaka bez najave na naslovnici je 280 (98.9%), dok su tek 3 (1.1%) teksta o maloljetničkom prestupništvu imala najavu na prvoj strani novina, a i to samo onda kada je riječ bila o tekstu sa senzacionalističkim potencijalom. Primjer:
Nn: «Incident u školi»
NASLOV: «Panika zbog učenika s pištoljem» (dnevna štampa, 27-03-04, s1 i s 30, id 24).
Gotovo svi tekstovi (N=279; 98.6%) svoje mjesto u novinama našli su poslije sedme stranice. Samo jedan tekst o maloljetničkom prestupništvu (0.4%) objavljen je između 4. i 5. stranice, dok su 3 (1.1%) teksta objavljena između 6 i 7. stranice.
OPREMA TEKSTA: FOTOGRAFIJE
Polovina selektiranih tekstova o maloljetničkom prestupništvu objavljena je bez propratnih sadržaja kao što su fotografije, karikature i sl., dok 137 (48.4%) priloga u svom sastavu ima fotografije. Na ovom mjestu pažnju ćemo posvetiti podskupu novinskih priloga koji u svom sastavu imaju fotografije. Dakle, selektiranih tekstova sa fotografijama ima ukupno 137, a samih fotografija ima 154. Preciznije, selektirana su 123 priloga sa jednom fotografijom (89.8% od ukupnog broja sa fotografijom), 11 sa dvije fotografije (8%) te tri sa 3 fotografije (2.2%).
Broj fotografija u članku N %
Članak ima jednu fotografiju 123 89.78
Članak ima dvije fotografije 11 8.03
Članak ima tri fotografije 3 2.19
Total 137 100.00
Tabela 1: Pregled broja članaka sa jednom ili više fotografija
Oko četvrtine objavljenih fotografija (N=38; 24.7%) prikazuje grad ili selo u kojem se incident dogodio, 28 (18.2%) fotografija prikazuju samu lokaciju incidenta, dok 17 (11%) fotografija prikazuje zgradu policijske stanice koja je nadležna za područje na kojem se incident odigrao. Preostalih 43 (27.9%) fotografije prikazuju lica, predmete ili lokacije koji se nisu mogli svrstati u neku od definisanih kategorija. Najveći broj fotografija - 77 (ili 50% od ukupnog broja objavljenih fotografija u sklopu selektiranih priloga) - uopšteno je povezan sa tekstom koji ilustruju, tj. ove fotografije ne ilustruju direktno konkretne događaje o kojima se u tekstu piše. 57 (37%) fotografija je direktna ilustracija konkretnih događaja opisanih u tekstu, dok za 20 (13%) fotografija nije jasna njihova veza sa događajima ili pojavama opisanim u tekstu.
Šta se nalazi na fotografiji N %
Grad/selo u kojem se incident dogodio 38 24.68
Lokacija na kojoj se incident dogodio 28 18.18
Zgrada policijske stanice 17 11.04
Ukradena/zaplijenjena roba 13 8.44
Policijsko osoblje 8 5.19
Žrtva incidenta 4 2.60
Član žrtvine porodice 2 1.30
Član(ovi) školskog osoblja 1 0.65
Nešto drugo 43 27.92
Total 154 100.00
Tabela 2: Pregled broja članaka prema tome ko ili šta se nalazi na priloženoj fotografiji
Na 10 fotografija (7.3%) od 137 priloga u poduzorku, lica su prikazana u po njih nepovoljnim okolnostima – bilo da su povrijeđena, u stanju šoka i slično ili, pak, da nemaju konkretne veze sa određenim krivičnim djelima o kojima se u članku piše, ali se na fotografijama nalaze samo zbog uopštene ilustracije.
Na osnovu svih ovih podataka može se zaključiti da se novine najčešće zadovoljavaju pukim registrovanjem događaja/vijesti, ali i da u većini izbjegavaju da objavljuju fotografije malodobnih prestupnika, što je u skladu sa Kodeksom za štampu/tisak. Istovremeno novine potrebu za ilustracijom informacija ispunjavaju tako što objavljuju slike gradova, sela, policijskih stanica i slično.
Sažetak:
• Dnevne novine iznimno često, u prosjeku skoro svaki ili svaki drugi dan, objavljuju tekstove o maloljetnicima u sukobu sa zakonom te se ozbiljno mora shvatiti važnost koju igraju u konstruisanju društvene predstave o ovom problemu, te uticaj koji vrše na donosioce odluka, kreatore javne politike, policijske i sudske organe, socijalne radnike, javnost uopšte i druge.
• Sedmični mediji uveliko zanemaruju ovaj društveni problem i uglavnom o njemu ne pišu.
• No, iako dnevna štampa često izvještava o ovoj temi, vrlo malo prostora se daje takvim tekstovima.
• Kada se o problemu maloljetnika u sukobu sa zakonom izvještava, onda se to radi uglavnom u vidu vijesti i kratkih novinskih izvještaja, i primarno u rubrikama tipa »crne hronike«.
• O ovom problemu izvještava se stihijski, bez nužne dublje analize, i uglavnom na osnovu policijskih izvora, dok sasvim izostaje ozbiljnije istraživačko novinarstvo ili analiza relevantnih javnih politika.
• Vrlo mali značaj daje se tekstovima sa ovom tematikom – uglavnom su pozicionirani na manje značajnim stranicama, zauzimaju malo prostora, i ne najavljuju se na naslovnici osim kada imaju senzacionalistički potencijal.
• Novine koriste fotografiju samo kao ukras za tekst, i u većini slučajeva fotografije se direktno ne mogu povezati sa slučajem o kojem dati tekst govori.
• Na fotografijama se ne prikazuju maloljetnici u sukobu sa zakonom na koje se tekst odnosi, te se može reći da u tom smislu mediji poštuju Kodeks za štampu.
3. ZAŠTITA INTERESA DJECE I MALOLJETNIKA U NOVINSKIM IZVJEŠTAJIMA
Ključno pitanje vezano za novinsko izvještavanje o maloljetnicima u sukobu sa zakonom jeste da li mediji štite interese maloljetnika. Pod zaštitom interesa maloljetnika ovdje podrazumjevamo zagovaranje određenih rješenja, kao npr. primjena vaninstitucionalnih načina rješavanja problema, zagovaranje prevencije maloljetničkog prestupništva, zagovaranje određenih sistemskih promjena u domenu zakonodavstva i javne politike, i slično. Također, ako tekst analizira pojavu maloljetničkog sukobljavanja sa zakonom u širem kontekstu, navodeći pri tome moguće uzroke takvog maloljetničkog ponašanja te moguće posljedice, razumijevanje pojave, načine rješavanja tog problema i slično, onda smatramo da je riječ o izvještaju koji na adekvatan način, i u interesu djeteta, izvještava o ovom problemu. Isto je i sa tekstom koji navodi i objašnjava situaciju konkretnog maloljetnika (npr. stanje u njegovoj porodici, ekonomski, obrazovni, socijalni status, moguće uzroke njegovog ponašanja itd.).
Istovremeno, izvještavanjem kojim se ugrožavaju interesi maloljetnika smatramo zagovaranje smještanja maloljetnika u institucije zatvorenog tipa, ali i nedostatak bilo kakvih za maloljetnika dobronamjernih preporuka u tekstu. Ovo se odnosi i na tekstove koji ne pojašnjavaju širi kontekst i uzroke maloljetničkog sukobljavanja sa zakonom, niti pojašnjavaju kontekst konkretnog maloljetnika i moguće uzroke njegovog postupanja.
Da bismo vidjeli u kojoj mjeri mediji izvještavaju u najboljem interesu djeteta, ovdje ćemo posebnu pažnju obratiti na teme kojima se tekstovi bave, kako bismo vidjeli o čemu mediji izvještavaju kada izvještavaju o maloljetničkom prestupništvu, na koje aspekte stavljaju naglasak, i slično.
TEME I FOKUS TEKSTA
Pođimo od tematske strukture tekstova. Sve na što je ukazano u prethodnom poglavlju potvrđuje i analiza tematske strukture odabranih tekstova. Naime, među selektiranim prilozima najzastupljeniji su oni koji su primarno obrađivali slučajeve maloljetničkog kršenja zakona po osnovu krivičnih djela protiv imovine. Takvih tekstova ukupno ima 155 (54.8%). Potom slijede tekstovi sa temama koje se odnose na različite vrste krivičnih djela protiv života i tijela počinjenih od strane maloljetnika (N=54, ili 19.1%). O krivičnim djelima protiv javnog reda i pravnog poretka, odnosno o krivičnim djelima protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, ima po 20 tekstova (po 7.1%). Tekstova koji uopšteno prilaze problematici maloljetničkog sukobljavanja sa zakonom ukupno ima 16 (5.7%). Ostatak od 18 tekstova (6.4%) su o drugim, specifičnim, oblicima maloljetničkog kršenja zakona (pri tome se ni na jedan od ovih oblika ne odnosi više od ukupno 10 tekstova). Dakle, novinari se uglavnom fokusiraju na izdvojeni čin kršenja zakona, što je i primarna tema preko 90% analiziranih tekstova. To znači da praktično nema tekstova koji se primarno bave pitanjima konteksta, pravnog okvira, efikasnosti institucija, interesa i prava maloljetnika na koje se tekst odnosi, itd. Možemo reći da mediji uglavnom ne djeluju u interesu djeteta/maloljetnika.
74.6% (N=211) članaka ima tekstove sa primarnim fokusom na sami incident. Na drugom mjestu nalaze se tekstovi u čijem je centru pažnje maloljetni osumnjičenik (33; 11.7%). 17 (6%) tekstova fokusira se na pojavu maloljetničkog prestupništva uopšte (Grafik 15).
Izuzev članaka koji uopšteno obrađuju problematiku maloljetničkog prestupništva i koji, razumljivo, najčešće imaju upravo takav, «uopšten» fokus, svi članci, bez obzira na prirodu krivičnog djela koje primarno obrađuju, u najvećem broju se fokusiraju na sam incident (gledano u ukupnom zbiru, 211 ili 74.6%. članaka ima ovaj fokus).
FOKUS NASLOVA
Kao i tekstovi, tako se i naslovi selektiranih priloga u najvećem broju fokusiraju na sam incident (N=88; 31.3%). Međutim, značajan je broj onih čiji se naslovi fokusiraju na maloljetnog osumnjičenika (N=63; 22.4), te na policijske aktivnosti protiv maloljetnih osumnjičenika – aktivnosti kao što su hapšenja, otkrivanja, podnošenja prijava ili izvještaja i sl. (N=46; 16.4%) ili, pak, protiv osumnjičenika za koje nije specificirano da li su maloljetni ili punoljetni (N=46; 16.4%) (Grafik 16). Evo nekih primjera navedenih naslova:
FOKUS BOKSA (UOKVIRENI TEKSTOVI)
Sudeći prema rezultatima istraživanja, boksovi članaka o maloljetničkom prestupništvu najčešće se fokusiraju na podatke koji nisu direktno vezani za konkretan, pojedinačni, događaj o kojem se piše u tekstu ili, pak, za konkretnog maloljetnog osumnjičenika (ili konkretnu grupu maloljetnih osumnjičenika). Takav je npr. članak (dnevna štampa, 17. februar 2004, str. 58, ID:27) pod naslovom «Uhvaćena četverica vandala», a u boksu, koji se fokusira na sam incident, prezentiran je sljedeći tekst:
«SKRNAVLJENJE GROBLJA I U GUMANCIMA – U nedjelju ujutru zeničkoj policiji prijavljen je i drugi slučaj skrnavljenja u mjestu Gumanci gdje se nalazi pravoslavno groblje. Osoba sa inicijalima K.C. iz Bijeljine prijavila je da su na tom groblju također u noći između subote i nedjelje uništena dva nadgrobna spomenika. Policija je i u ovom slučaju pokrenula istragu, te je očekivati da će osobe koje su uništile spomenike i na ovom lokalitetu biti uhvaćene.»
Ovdje se na indirektan način ukazuje i na moguća druga kršenja zakona od strane „nepoznatih maloljetnika“ jer je u boksu dat opis krivičnog djela koje nužno ne mora imati nikakve veze sa maloljetnicima, ali je ipak dato kao boks uz tekst koji govori o maloljetničkom prestupništvu. Dakle, urednik ovdje u indirektnu vezu dovodi dva slučaja, iako ne raspolaže nikakvim informacijama da slučaj prezentiran u boksu ima bilo kakve veze sa maloljetnim osobama.
Sličan efekat postiže se i kod tretiranja maloljetničkog prestupništva u narednom boksu:
«POČINITELJI TEŠKIH KRAĐA – Zabrinjava činjenica da su maloljetnici sve češće počinitelji krivičnih djela teške krađe i krađe, oštećenja tuđih stvari, provala, lažnog predstavljanja, izazivanja opće opasnosti, ali i preprodaje opojnih droga i nelegalnog posjedovanja vatrenog oružja.» (dnevna štampa, 27. februar 2004, str. 56, ID:55)
Boksovi i okviri, korišteni na ovaj način, dodatno dramatizuju problem maloljetničkog prestupništva, ne nude nikakva rješenja i uopšte dodatno žigošu maloljetnike, stvarajući neku vrstu „moralne panike“ u javnom diskursu.
NEVIDLJIVI KONTEKST I ODSUSTVO RJEŠENJA
Velika većina članaka (N=270; 95.4%) prilikom obrađivanja slučajeva maloljetničkog kršenja zakona ne objašnjava širi kontekst (kontekst nevezan direktno za datog osumnjičenika) i uzroke maloljetničkog sukoba sa zakonom. Pored toga, samo 6% (N=17) selektiranih članaka objašnjava kontekst konkretnog maloljetnog osumnjičenika i uzroke konkretno njegovog prestupništva. Ovo je još jedna potvrda da novine objavljuju samo osnovne informacije i da se ne upuštaju u istraživanje uzroka i posljedica maloljetničkog prestupništva.
Pristup članka incidentu je takav da Da li članak objašnjava širi kontekst i uzroke pojave maloljetničkog sukoba sa zakonom
Da Ne Total
N % N % N %
Neutralan 3 1,33 223 98,67 226 100,00
Osuđuje ili obezvrjeđuje maloljetnog osumnjičenika 1 3,03 32 96,97 33 100,00
Kritizira zajednicu kao cjelinu 5 45,45 6 54,55 11 100,00
Kritizira roditelje 2 50,00 2 50,00 4 100,00
Kritizira organe vlasti 1 33,33 2 66,67 3 100,00
Upućuje na odgovornost institucija 1 50,00 1 50,00 2 100,00
Osuđuje i stigmatizira mlade uopšte 0 0,00 1 100,00 1 100,00
Nešto drugo 0 0,00 3 100,00 3 100,00
Total 13 4,59 270 95,41 283 100,00
Tabela 3: Pregled broja članaka prema tome da li objašnjavaju širi kontekst i uzroke pojave maloljetničkog sukoba sa zakonom u njihovom pristupu
Pristup članka incidentu je takav da Da li članak objašnjava kontekst konkretnog maloljetnika i uzroke njegovog postupanja
Da Ne Total
N % N % N %
Neutralan 7 3,10 219 96,90 226 100,00
Osuđuje ili obezvrjeđuje maloljetnog osumnjičenika 7 21,21 26 78,79 33 100,00
Kritizira zajednicu kao cjelinu 1 9,09 10 90,91 11 100,00
Kritizira roditelje 0 0,00 4 100,00 4 100,00
Kritizira organe vlasti 2 66,67 1 33,33 3 100,00
Upućuje na odgovornost institucija 0 0,00 2 100,00 2 100,00
Osuđuje i stigmatizira mlade uopšte 0 0,00 1 100,00 1 100,00
Nešto drugo 0 0,00 3 100,00 3 100,00
Total 17 6,01 266 93,99 283 100,00
Tabela 4: Pregled broja članaka prema tome da li objašnajavaju kontekst konkretnog maloljetnika i uzroke njegovog ponašanja u njihovom pristupu
Konačno, gotovo svi selektirani članci (N=266; 94%) ne zagovaraju bilo kakav vid rješavanja problema maloljetničkog prestupništva. 3.9% (N=11) članaka zagovara rješavanje ovog problema putem prevencije, a po jedan članak (0.35) kao moguće rješenje navodi izmjenu i/ili dopunu zakonskih rješenja, odnosno smještanje maloljetnika u institucije zatvorenog tipa.
Sve u svemu, možemo reći da izvještavanje u najvećem broju slučajeva ne uzima u obzir najbolji interes maloljetnika (vidjeti tabele 3 i 4).
Jedan pozitivan primjer je tekst (dnevna štampa, 20-01-04, s11, id1) SIROMAŠTVO PODSTIČE DELINKVENCIJU u kojem se ukazuje na kontekst, ne osuđuju se maloljetnici i ukazuje se na probleme nefunkcionlane porodice. No, niti ovaj tekst ne ukazuje na odgovornost društva, niti na moguće mjere prevencije.
Sažetak:
• Mediji se u svom izvještavanju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom primarno fokusiraju na sam incident.
• Mediji uglavnom ne izvještavaju o širem kontekstu koji je uticao na određeni događaj.
• Mediji uglavnom ne izvještavaju o kontekstu samog maloljenika o kojem se u tekstu govori.
• Mediji se praktično nikako ne bave pitanjima vezanim za javnu politiku i relevantne zakone.
• Mediji ne pokušavaju pronaći rješenja za probleme, ne prate procese, i uglavnom izvještavaju o izolovanim događajima i slučajevima.
• U istaknutim djelovima teksta, kakvi su prije svega boksovi/okviri, mediji su skloni nepotrebnoj dramatizaciji, te njihov način izvještavanja ima određene elemente podsticanja „moralne panike“.
• Sve u svemu, možemo reći da u najvećem broju slučajeva mediji ne djeluju u najboljem interesu maloljetnika.
4. PROFESIONALIZAM I ETIKA U IZVJEŠTAVANJU
Posebnu pažnju posvetili smo problemu senzacionalizma i (ne)poštivanja osnovnih profesionalnih standarda i etičkih normi pri izvještavanju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom. Generalno uzevši, profesionalnost i etičnost tekstova „mjerena“ je u odnosu na standarde postavljene u Kodeksu za štampu BiH. Kao neprofesionalne smo označili one tekstove koji u naslovu, samom tekstu ili izdvojenom okviru ističu one informacije koje su nebitne za razumjevanje događaja, a ukazaju na nacionalnost ili identitet maloljetnika. Zatim, tu spadaju i oni tekstovi koji koriste diskriminirajuće ili pežorativne termine kada govore o maloljetnicima u sukobu sa zakonom, kao i oni tekstovi u kojima se informacije iz naslova ne podudaraju sa informacijama iz samog teksta (npr. u naslovu se unaprijed osuđuje osumnjičeni, bez prethodne odluke suda). Također, neprofesionalnim smo smatrali one tekstove u kojima se ne atribuiraju tvrdnje, tj. ne navode se izvori tvrdnji iznešenih u tekstu, ne koriste se izvori ili se koriste isključivo jednostrani izvori, ili se miješaju činjenice, komentari i pretpostavke. I konačno, ako se na fotografijama prikazuju maloljetnici u po njih nepovoljnim okolnostima.
NAVOĐENJE PODATAKA O IDENTITETU MALOLJETNIH OSUMNJIČENIKA
Od 283 novinska priloga, 236 (83.4%) navodi informacije o identitetu maloljetnog osumnjičenika. Pod informacijama o identitetu podrazumjevaju se ime i/ili prezime maloljetnog osumnjičenika, ime i inicijal maloljetnog osumnjičenika, inicijali maloljetnog osumnjičenika, imena ili inicijali članova porodice maloljetnog osumnjičenika, te adresa stanovanja maloljetnog osumnjičenika.
Primjerice, u tekstu objavljenom u dnevnoj štampi (27. januar 2004., str. 58; ID:9) navodi se puno ime maloljetnog osumnjičenika:
«ČEKIĆEM UBIO MAJKU – Teška porodična tragedija kakvu ne pamte ni najstariji mještani Požeštine kod Požege dogodila se prošlog vikenda u kući porodice Zlatković. Od ozljeda što joj je zadao 17-godišnji sin Marijan, preminula je majka Ankica (43), dok je teške, po život opasne povrede, zadobio otac Ivan (43), te najmlađi sin Marko (14), učenik osnovne škole.»
Ime i inicijali prezimena osumnjičenika navedeni su u sljedećem tekstu:
«TROJICA ZATEČENA U POKUŠAJU KRAĐE VOZILA – Patrola Prve policijske uprave (PS Centar), u srijedu oko 1.10 sati iza ponoći, u Ulici Franca Lehara, sarajevska općina Centar, na izvršenju krivičnog djela pokušaja krađe golfa 2, registarskih oznaka 054-T-229, zatekla je i lišila slobode Ismira G. (1985), rođenog u Sarajevu, nastanjenog u općini Novi Grad, Mirnela K. (1986), rođenog u Sarajevu, nastanjenog u općini Konjic i maloljetnog Alena H. (1986), rođenog u Sarajevu, nastanjenog u općini Ilidža.» (dnevna štampa, 12. mart 2004., str. 25; ID:121)
Primjer u kojem se navode inicijali maloljetnog osumnjičenika objavljen je u dnevnoj štampi, 2. januara 2004. na 32. strani (ID:200).
«UHAPŠENI KRADLJIVCI VOZILA – Dana 31.12.2003. godine, službenici policije Četvrte PU su lišili slobode maloljetnike G.L. i H.E. obojica iz Sarajeva, koji su se u momentu hapšenja koristili putničkim motornim vozilom marke «golf A2», reg. broja 988-M-694, koje je istoga dana otuđeno sa područja općine Ilidža.»
Od 283 selektirana priloga, njih 20 (7.06%) u naslovu donosi određene informacije o identitetu maloljetnih osumnjičenika. Od ovih 20 naslova, u 19 se navode njihovi inicijali. To je vidljivo iz sljedećih primjera:
(a)
«nn: Riješen slučaj provale od prije šest mjeseci
n: MALOLJETNICI POKRALI TRAVNIČKO MUFTIJSTVO
pn: Đ.A. (14), S.H. (14) I E.P. (15), svi iz Travnika, u prisustvu roditelja priznali navedeno krivično djelo» (dnevna štampa, 17./18. januar 2004., str. 56; ID:8)
(b)
«nn: ZENICA Policija otkrila provalnike u Osnovnu školu Vladimira Nazora
n: REVOLTIRANI UČENIK S PRIJATELJIMA ČETIRI PUTA PROVALIO U ŠKOLU
pn: Prema riječima glasnogovornice MUP-a Zeničko-dobojske županije Indire Krueziju, utvrđeno je da su spomenuta kaznena djela počinili Sanjin Žunić (1985), Amir Skender (1984), Adis Šerifov (1984) i malodobni S.Ž. (1988), svi iz Zenice.« (dnevna štampa, 7. feburar 2004., str.42; ID:194)
Ako bismo bili iznimno strogi i zauzeli poziciju da bilo kakvo navođenje podataka koji mogu ukazati na identitet maloljetnika, uključujući inicijale, znači da dati tekst krši član 11. kodeksa za štampu, onda 83.4% tekstova krši odredbe ovog člana kodeksa koji kaže:
Novinari ne smiju intervjuisati niti fotografirati djecu mlađu od 15 godina o pitanjima koja se odnose na porodicu djeteta, ukoliko roditelji nisu prisutni ili bez dozvole roditelja ili staratelja. Novine i periodična izdanja oprezno i sa odgovornošću smiju identifikovati djecu mlađu od 15 godina u slučajevima kada su žrtve krivičnih djela. Novine i periodična izdanja ne smiju ni pod kakvim okolnostima identifikovati djecu mlađu od 15 godina koja su umiješana u kriminalne slučajeve kao svjedoci ili optuženi.
No, ako bismo pak rekli da pod ozbiljnim kršenjem ovog člana podrazumjevamo isključivo navođenje punog imena i/ili prezimena maloljetnika, adresu stanovanja ili puno ime i/ili prezime nekog od roditelja ili uže rodbine, onda je procenat tekstova koji krše član 11. kodeksa za štampu 12% (34 teksta). Ipak, većina tekstova u kojima je navedeno puno ime i/ili prezime maloljetnog osumnjičenika odnosi se na incidente koji su se odigrali izvan BiH, tj. riječ je o tekstovima koji su preuzeti iz drugih medija i vrlo je teško da u tom slučaju publika date novine može poznavati imenovanog maloljetnika.
NACIONALNA I ETNIČKA PRIPADNOST MALOLJETNIKA
Nacionalnost maloljetnih osumnjičenika u najvećem broju selektiranih članaka (N=235; 83%) nije eksplicitno navedena. U 3 članka (1.1%) navedeno je da su osumnjičeni počinitelji incidenta grupe maloljetnika različite nacionalnosti, odnosno maloljetnici nacionalnosti koje nisu karakteristične za BiH (riječ je o incidentima koji su se dogodili izvan BiH). Dva članka (0.7%) kao počinitelje krivičnih dijela identificiraju Rome, a jedan članak (0.3%) maloljetnu osobu bošnjačke nacionalnosti (Grafik 9).
Sve u svemu, možemo reći da mediji u velikoj većini slučajeva ne ukazuju na etničku, nacionalnu ili rasnu pripadnost maloljetnika, te da u tom smislu poštuju profesionalne standarde i etičke norme novinarstva.
UPOTREBA DISKRIMINIRAJUĆIH I/ILI PEŽORATIVNIH TERMINA
U 45 (15.9%) tekstova, od ukupno 283 novinska priloga, za maloljetne osumnjičenike se koriste diskriminirajući ili pežorativni termini.
(a) Primjeri iz naslova
«nn: Olakšanje u Bijelom polju jer je dolijao «fantom» iz Pruške
n: DJEČAK STAR 15 GODINA SIJAO STRAH MEĐU ŽENAMA» (dnevna štampa, 27. januar 2004., str. 35, ID:10)
n: DOLIJALI KRADLJIVCI» (dnevna štampa, 6. i 7. mart 2004., str. 10; ID:69)
«nn: Maloljetni makedonski hakeri već su ogrezli u kriminalu
n: SOFISTICIRANOM OPREMOM ŠTAMPALI LAŽNI NOVAC» (dnevna štampa, 28. mart 2004., str. 22; ID:258)
UHVAĆENA ČETVERICA VANDALA (dnevna štampa, 17-02-04, s58, ID27)
(b) Primjeri iz teksta
«U večernjim satima u ponedjeljak tri maloljetne osobe oskrnavile su spomenike na rimokatoličkom groblju u Gornjoj Skakavi. Vandali su porušili i oštetili vaze za cvijeće i svijećnjake na više nadgrobnih spomenika.» (dnevna štampa, 7. januar 2004., str. 57; ID:2)
«Mladi falsifikatori su bili odlični učenici sa visokim poznavanjem kompjuterske tehnologije, a lažni novac su trošili uglavnom u prodavnicama koje su držali njihovi rođaci. Zbog počinjenog krivičnog djela maloljetni falsifikatori neće biti kažnjeni, ali će zato deblji kraj izvući njihovi roditelji.» (dnevna štampa, 28.mart 2004., str. 22; ID:258)
Pežorativni i diskriminirajući termini više se navode u naslovima nego u samim tekstovima (N=62; 21.9%)., što može uputiti na zaključak o prisutnoj tendenciji ka senzacionalizmu u štampanim medijima kada je u pitanju obrada tema maloljetničkog prestupništva.
Generalno se može reći da su pežorativni ili diskriminirajući termini koji se koriste u tekstovima i naslovima selektiranih članaka blisko povezani sa prirodom krivičnog djela o kojem je u članku riječ: vandali, lopovi, provalnici, kradljivci, ubice, falsifikatori, napadači itd.
IZVORI INFORMACIJA O MALOLJETNIČKOM SUKOBU SA ZAKONOM
Najveći broj selektiranih priloga (N=188; 66.4%) zasnovan je na jednom izvoru informacija. U 64 (22.6%) članka izvor informacija nije naveden. Osim toga, u 18 (6.4%) članaka postoje dva izvora informacija, u 8 (2.8%) tri, a u 5 (1.8%) četiri izvora (Grafik 21). Ovi podaci ukazuju na to da novine najčešće koriste jedan izvor (u principu, policiju) i zadovoljavaju se pukim registriranjem vijesti/događaja.
Kada se u obzir uzmu svi izvori u selektiranim člancima, vladine institucije i zvaničnici ubjedljivo drže prvo mjesto (Tabela 5), a u tom slučaju primarno je riječ o policijskim izvorima. Pored toga, važno je istaći da značajno mjesto pripada i školskom osoblju, pod kojim podrazumijevamo direktora/icu, pomoćnika direktora, pedagoga, školskog psihologa, nastavno osoblje, itd.
Svi izvori informacija u selektiranim člancima
N %
Dokumenti 1 0,30
Grupe i organizacije 3 0,90
Porodica žrtve incidenta 5 1,51
Anonimni izvori 5 1,51
Nešto drugo 8 2,41
Žrtva incidenta 9 2,71
Drugi novinari 9 2,71
Školsko osoblje 15 4,52
Nema izvora informacija 64 19,28
Vladine institucije i zvaničnici 213 64,16
Total 332 100,00
Tabela 5: Pregled broja članaka prema svim izvorima informacija zastupljenim u člancima
Jedan od najvažnijih kriterija profesionalnosti selektiranih članaka jeste taj da li oni krše ili ne Kodeks za štampu Vijeća za štampu BiH. Ukupno 64 teksta (22.6%) krše član 13. Kodeksa za štampu koji se odnosi na povjerljivost izvora informacija. Ovdje je riječ o onim tekstovima u kojima izvor informacija uopšte nije naveden. Naime, Kodeks o tome kaže slijedeće:
Kad god je to moguće, novinari se trebaju oslanjati na otvorene, identifikovane izvore informacija. Ovakvi izvori trebaju biti pretpostavljeni anonimnim izvorima, čije poštenje i tačnost javnost ne može ocijeniti.
KRIMINALIZACIJA MALOLJETNIKA
Značajan je broj tekstova koji su u suprotnosti sa odredbama člana 10. Kodeksa za štampu (osobe optužene za krivična djela) koji kaže:
Novine i periodična izdanja neće nikoga tretirati kao kriminalca prije no što je donesena sudska presuda koja to potvrđuje. Novine i periodična izdanja imaju obavezu da ne donose preuranjene sudove o krivici optužene osobe i da štampaju informacije o odbacivanju optužbe ili oslobađanju osobe za koju su ranije objavili da je optužena ili da je suđenje počelo.
Ovaj član je prekršen ukupno 54 puta (19%), jer novine relativno preuranjeno donose zaključke o krivici osumnjičenog, a da suđenje nije završeno ili još nije ni počelo. Karakteristično je da se kršenje člana 10. Kodeksa za štampu najčešće vidi već u naslovima selektiranih priloga u kojima se osumnjičeni prijestupnici kvalifikuju kao «lopovi», «provalnici», «kradljivci», «razbojnici», «vandali», «dinamitaši», itd.
Evo nekoliko primjera:
UHVAĆEN MALOLJETNI LOPOV (dnevna štampa, 20-01-04, s56, ID7)
DOLIJALI KRADLJIVCI (dnevna štampa, 17-12-03, S10, ID38)
IZVJEŠTAJ PROTIV MALOLJETNIH RAZBOJNIKA (dnevna štampa, 31-01-04, S56, ID47)
MALOLJETNIK OBIJAO VOZILA I KRAO (dnevna štampa, 14-01-04, S27, ID52)
PRIJAVA PROTIV MALOLJETNIH LOPOVA (dnevna štampa, 14-02-04, S56, ID78)
SENZACIONALIZAM U IZVJEŠTAVANJU
Mediji su skloni na senzacionalistički način izvještavati o maloljetnicima u sukobu sa zakonom, bilo da se radi o korištenju određene terminologije (vandali, dinamitaši), ili da se odašilju krajnje dramatične poruke.
Senzacionalizam je posebno vidljiv u naslovima tekstova, čime urednici vjerovatno pokušavaju privući pažnju čitatelja na dati tekst. Jedan od svakako vrlo karakterističnih senzacionalističkih tekstova objavljen je u dnevnoj štampi (dnevna štampa, 27-01-04, s35, ID10) sa dramatičnim nadnaslovom „OLAKŠANJE U BIJELOM POLJU JER JE DOLIJAO „FANTOM“ IZ PRUŠKE“, i naslovom „DJEČAK STAR 15 GODINA SIJAO STRAH MEĐU ŽENAMA“ Na osnovu nadnaslova i naslova dalo bi se zaključiti da je riječ o prestupniku koji je silovao ili tukao više žena. No, kada se tekst pročita, shvatimo da je riječ o 15. godičnjem dječaku koji je „često“ ( tekst ne kaže koliko puta), maskiran kapuljačom, napadao žene i to: „Žrtve je napadao tako što bi ih s leđa uhvatio oko pojasa i grudi, a zatim bi se dao u bijeg“. No, iako ne govori o tome koliko je puta ovaj prekršaj počinjen („napao je nekoliko žena“), iako je jasno da nije bilo fizičkih posljedica za napadnute žrtve, ovaj maloljetnik je obilježen ni manje ni više nego kao „fantom“ koji „sije strah“ među ženama, kao da je riječ o serijskom silovatelju i ubici.
Da sve bude napuhano preko svake mjere, uz tekst je data fotografija djevojke koja očigledno učestvuje u nekom javnom protestu ili akciji za zaštitu žena od silovatelja. Djevojčina usta i grudi su zaljepljene ukrštenim samoljepljivim trakama, iza nje je žuta policijska traka za obilježavanje mjesta zločina, a na podu su promotivni materijali na kojima je jasno vidljiva engleska riječ „RAPE“, što znači „silovanje“. Ispod fotografije je tekst: „ŽRTVE KONAČNO ODAHNULE“. Dakle, riječ je o krajnje senzacionalističkom naslovu i opremi teksta, čime se praktično stvara slika maloljetnog monstruma, „fantoma-silovatelja“ koji poput kakvog serijskog ubojice-silovatelja teroriše prestravljene žene.
Drugi zanimljiv primjer klasičnog senzacionalističkog novinarstva objavljen je u dnevnoj štampi (dnevna štampa, 27-03-04, s1 i s 30, id 24) sa najavom: „PANIKA ZBOG UČENIKA S PIŠTOLJEM“ na naslovnici novine. No, kada se tekst pročita postaje jasno da nije moglo biti riječi o bilo kakvoj panici. Naime, pištolj je bio u torbi, dakle niko ga nije vidio, te nije moglo biti panike zbog toga. Osim toga, pištolj je opalio slučajno, dok se nalazio u torbi, i svi su mislili da je u pitanju petarda, te ni zbog samog pucnja nije došlo do panike. Dakle, riječ je o krajnje senzacionalističkom naslovu, koji nema mnogo veze sa onim o čemu sam tekst govori i što se uistinu dogodilo.
U slučaju teksta (dnevna štampa, 16-03-04, s29, ID26) sa naslovom MALOLJETNIK OSUMNJIČEN ZA POKUŠAJ SILOVANJA DESETOGODIŠNJE ROĐAKE, uočljivo je da je naslov veći od samog teksta kojem pripada, što se također može svrstati u kategoriju senzacionalizma.
Zanimljiv primjer je i tekst (dnevna štampa, 19-02-04, S 24, ID48) sa naslovom DESETOGODIŠNJACI KRADU AUTOMOBILE, koji je izvučen iz konteksta i nema nikakve veze sa onim što je napisano u tekstu. Osim toga, u ovom tekstu se posebno obilježavaju romska djeca: „Poseban problem u Nišu bila je doskora grupa od dvadesetak romskih dječaka i djevojčica (...)“
Slično je i sa naslovom (dnevna štampa, 04-03-04, S41, ID64) S BAJONETOM U ŠKOLU, koji je izvučen iz izjave neimenovanog izvora navedenog u samom tekstu, dok nigdje nisu dati baš nikakvi dokazi da djeca zaista dolaze u školu sa bajonetima.
I, konačno, vrlo je zanimljiv primjer teksta (dnevna štampa, 20-01-04, S44, ID3) koji nosi naslov „PROPISE KRŠILE I DJEVOJČICE“ koji sasvim pogrešno koristi informacije date u samom tekstu. Naime, iako je u tekstu jasno naznačeno da je od 52 slučaja maloljetničkog prestupništva riječ samo o jednoj djevojčici, naslov je sasvim suprotan i po njemu bi se reklo da je došlo da masovne pojave prestupništva među djevojčicama. Ovakav naslov pokazuje na očiglednu težnju ka senzacionalizmu, jer pokušava pronaći „neobično“ i „zabrinjavajuće“ tamo gdje ga uopšte nema. Ostaje da se pitamo zašto urednik nije stavio naslov tipa: „SAMO JEDNA DJEVOJČICA MEĐU 52 MALOLJETNA PRESTUPNIKA“ ili „ZANEMARIV UDIO DJEVOJČICA MEĐU MALOLJETNIM PREKRŠITELJIMA ZAKONA“, jer upravo je to ono što nam podaci iz teksta govore.
No, to nije sve kada je riječ o ovom tekstu. U podnaslovu teksta se govori o ALARMANTNOJ POJAVI VOŽNJE MALOLJETNIKA BEZ POLOŽENOG VOZAČKOG ISPITA čime se dramatizira problem, dok se u tekstu nigdje ne navodi koliko je ova pojava „alarmantna“. Ovako, slika koja se stiče je da iznimno veliki broj maloljetnika „jurca“ uokolo automobilima, bez vozačke dozvole, te time predstavlja opštu opasnost za građane. Također nije rečeno koliko su nesreća u saobraćaju maloljetnici uopšte izazvali. Na žalost, iako u samom tekstu imamo dosta pozitivnih dijelova, i primjere pozitivne prevencije i tretmana, naslov se koncentriše na negativno.
Sve u svemu, možemo reći da, korišteni na ovaj način, naslovi i podnaslovi ukazuju na nebitne aspekte, pokušavaju potcrtati negativne strane, i suštinski pogrešno i tendenciozno interpretiraju sadržaj samog teksta. Mediji imaju tendenciju da naslove izvlače iz konteksta, potcrtavaju negativne aspekte priče, simplificiraju ili dramatiziraju događaje.
Sažetak:
• Velika većina tekstova, njih oko 83%, navode neke podatke o identitetu maloljetnika u sukobu sa zakonom, mada je najčešće riječ o inicijalima maloljetnika.
• Mediji u najvećem broju slučajeva ne navode etničku, nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost maloljetnika.
• U 15.9% tekstova se u samom „tijelu“ teksta navode diskriminirajući ili pežorativni termini, kojima se maloljetnici osumnjičeni za kršenje zakona obilježavaju kao „fantomi“, „vandali“, „ogrezli kriminalci“, „falsifikatori“, itd.
• U 21.9% naslova se navode diskriminirajući ili pežorativni termini, što ukazuje na izvjesnu dozu senzacionalizma u pristupu ovim temama.
• Značajan broj tekstova (22.6%) ne navodi niti jedan izvor informacija, te se može reći da ovi tekstovi krše član 13. Kodeksa za štampu.
• U 66.4% tekstova naveden je samo jedan izvor informacija, što svakako ne ukazuje na profesionalni tretman ovako osjetljive problematike.
• Kada se izvori navode, u najvećem broju slučajeva je riječ o državnim institucijama, pri čemu dominiraju policijski izvori, a zatim školsko osoblje.
• Svakako je značajno istaći da 19% tekstova unaprijed osuđuje osumnjičene i prije nego je donesena sudska presuda, a u većini slučajeva i prije nego je suđenje počelo, čime se krši član 10. Kodeksa za štampu.
• Mediji su skloni senzacionalističkom i simplificiranom izvještavanju, posebno u samim naslovima tekstova gdje se ističu negativne strane, informacije se vade iz konteksta i uopšte se problem maloljetničkog prestupništva nepotrebno dramatizuje.
5. MEDIJSKE SLIKE I PORUKE
U ovom poglavlju pokušaćemo da sagledamo obrađene tekstove kroz dodatnu perspektivu, tako što ćemo pokušati dati odgovor na još dva važna pitanja:
• Kakvu „sliku“ maloljetnika kreiraju mediji u svom izvještavanju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom?
• Kakve poruke o uzrocima, prirodi, posljedicama i društvenom tretmanu problema maloljetnog prestupništva odašilju mediji?
Iz svega ranije rečenog možemo zaključiti da mediji uglavnom konstruiraju relativno simplificiranu sliku o maloljetnicima u sukobu sa zakonom, i to simplificiranu po dva osnova. Najprije, uglavnom maloljetnike predstavljaju izrazito negativno, koristeći termine kao što su vandali, kriminalci, dinamitaši, i slično. Istovremeno, maloljetni prestupnici se prikazuju uglavnom izvan relevatnog konteksta, kao izdvojen, samo-dovoljan fenomen koji nije društveno uvjetovan. Naime, mediji se uglavnom ne trude da objasne kompleksnu pozadinu i uzroke maloljetnog prestupništva, te se stvara slika gotovo pa „prirodno predodređenih“ prestupnika, koji su po svojoj suštini „zli“ i predefinirani da se sukobe sa zakonom.
Slika koja se stvara o maloljetnicima sukobljenim sa zakonom je iznimno crna i dramatizirana, a ti maloljetnici se predstavljaju kao ubice, palikuće, silovatelji, nasilnici, pljačkaši – ukratko, kao ozbiljna prijetnja za društvo koje mora naći neki način da se bori sa tom „pošasti“. Ovo najbolje ilustruju naslovi nekih od tekstova koje smo analizirali:
MALOLJETNI VANDALI OSKRNAVILI SPOMENIKE (dnevna štampa, 07. januar 2004., str.57; ID:2)
UČENIK IZBO NASTAVNIKA (dnevna štampa, 03-03-04, s11, ID68)
ZADAVILE DRUGARICU (dnevna štampa, 12-03-04, S 11, ID70)
NOŽEM NAPAO OCA (dnevna štampa, 19-03-04, S12, ID 73)
UČENICI DINAMITAŠI (dnevna štampa, 24-03-04, S9, ID74)
MALOLJETNIK PODMETNUO POŽAR (dnevna štampa, 16-01-04, s57, id169)
MALOLJETNICI BACILI RUČNU BOMBU NA KUĆU (dnevna štampa, 0-01-04, S57, ID 173)
VLASTI NEMOĆNE U BORBI PROTIV MALOLJETNIČKE DELINKVENCIJE (dnevna štampa, 26-02-04, S14, ID 218)
MALOLJETNICI ZAPALILI KUĆU (dnevna štampa, 25-03-04, s50, ID256)
Uz sve to, ovakvi tekstovi uglavnom se nalaze u rubrici tipa „crne hronike“ i okruženi su vijestima koje govore o krađama, pucnjavama i ubistvima, čime se dodatno daje na težini prekršajima koje maloljetnici čine, posebno ako znamo da naslovi uglavnom unaprijed osuđuju maloljetnike i prije nego je suđenje počelo. Uzevši u obzir i činjenicu da praktično svaki ili svaki drugi dan dnevne novine donose tekstove o maloljetničkom prestupništvu, jasno je koliko je negativna slika koju mediji konstruišu o maloljetnicima u sukobu sa zakonom.
Sve u svemu, mediji na krajnje neadekvatan, negativan, simplificiran, površan i senzacionalistički način izvještavaju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom. Generalne poruke koje možemo „izvući“ iz takvog načina izvještavanja svakako su obeshrabrujuće, a mogle bi se definirati na slijedeći način:
• Maloljetničko prestupništvo je u stalnom porastu i ne možemo ga kontrolirati.
• Maloljetnici u sukobu sa zakonom su izrazito okrutni i po svojoj prirodi zli.
• Maloljetni prestupnici predstavljaju veliku i stalno rastuću prijetnju našem društvu.
Osim ove tri ključne poruke, mediji povremeno odašilju i poruku da su donekle društvo i porodica odgovorni za maloljetničko prestupništvo, ali ovo je poruka koja se provlači kroz zanemariv procenat tekstova.
I konačno, implicitna poruka koja je rezultat ovakvog izvještavanja, jeste da državne institucije, a posebno policija, čine maksimalan napor da se maloljetni prekršioci otkriju, uhvate i kazne.
Sažetak:
• Mediji konstruišu izrazito simplificiranu sliku o maloljetnicima u sukobu sa zakonom: predstavljeni su izrazito negativno i izvan konteksta. Možemo reći da se stvara slika 'predodređenih' prestupnika koji su po svojoj suštini „zli“ i predefinirani da se sukobe sa zakonom.
• Maloljetnici se predstavljaju kao ubice, palikuće, silovatelji, nasilnici, pljačkaši, tj. kao ozbiljna prijetnja za društvo koje mora naći neki način da se bori sa tom 'pošasti'.
• Mediji odašilju tri dominantne poruke o maloljetničkom prestupništvu:
1. Maloljetničko prestupništvo je u stalnom porastu i ne možemo ga kontrolirati.
2. Maloljetnici u sukobu sa zakonom su izrazito okrutni i po svojoj prirodi zli.
3. Maloljetni prestupnici predstavljaju veliku i stalno rastuću pretnju našem društvu i ukupnom poretku.
• Mediji uglavnom ne govore o širem kontekstu, uzrocima prestupništva u porodici i društvu, i uglavnom se ne odnose kritički prema državnim institucijama.
6. ZAKLJUČAK
U ovom istraživanju pokušali smo opisati i razumjeti način na koji mediji izvještavaju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom, te definirati osnovne konture slike koju mediji u svakodnevnom izvještavanju konstruišu o maloljetnim prestupnicima. Osim toga, zanimalo nas je i u kojoj mjeri mediji (ne) poštuju osnovne profesionalne i etičke standarde novinarske profesije, te u kojoj mjeri (ne) zastupaju i (ne) štite interese maloljetnika o kojima izvještavaju.
Rezultati koje smo dobili nikako nisu ohrabrujući, posebno ako se uzme u obzir da dnevna štampa barem svaki drugi dan objavljuje tekstove sa ovom tematikom. Istovremeno, pokazalo se da sedmični magazini zanemaruju problem maloljetničkog prestupništva, i uglavnom o njemu uopšte ne pišu.
No, i pored toga što dnevna štampa često izvještava o ovoj temi, vrlo malo prostora i važnosti se daje takvim tekstovima, osim kada u sebi nose poseban senzacionalistički potencijal, tj. kada je riječ o ubistvima, teškim ozljedama, bombama, upotrebi vatrenog oružja, itd. Također, izvještaji o maloljetničkom prestupništvu nalaze se primarno u rubrikama tipa »crne hronike« i riječ je primarno o vijestima i kratkim izvještajima, dok svaka ozbiljna analiza izostaje. U najvećem broju slučajeva, tekstovi se baziraju na jednom izvoru (najčešće policija), ili pak uopšte nemaju izvora. O istraživačkom novinarstvu, kompleksnijoj analizi problema, zakonskih rješenja, efikasnosti nadležnih institucija i pitanjima javne politike ne može biti ni govora. Ukratko, riječ je o površnom, stereotipiziranom, simplificiranom, jednostranom i često senzacionalističkom izvještavanju.
Mediji se u svom izvještavanju o maloljetnicima u sukobu sa zakonom primarno fokusiraju na sam incident, a gotovo nikada ne govore o širem kontekstu koji je uticao na određeni događaj, niti izvješatavaju o kontekstu samog maloljetnika o kojem se u tekstu govori. Također, mediji uglavnom ne pokušavaju pronaći rješenja za probleme, ne prate procese i uglavnom izvještavaju o izolovanim događajima i slučajevima.
Velika većina tekstova navode neke podatke o identitetu maloljetnika u sukobu sa zakonom, mada je najčešće riječ o inicijalima maloljetnika, dok uglavnom ne navode etničku, nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost maloljetnika. Ipak, u značajnom broju tekstova (21.9%) se navode diskriminirajući ili pežorativni termini, kojima se maloljetnici osumnjičeni za kršenje zakona obilježavaju kao „fantomi“, „vandali“, „ogrezli kriminalci“, „falsifikatori“, itd. Bitno je istaći da 19% tekstova unaprijed osuđuje osumnjičene i prije nego je njihova krivnja dokazana.
Generalno gledano, mediji konstruišu simplificiranu sliku o maloljetnicima u sukobu sa zakonom, predstavljajući ih izrazito negativno i izvan društvenog i porodičnog konteksta. Slika koja se na taj način konstruiše jeste da je riječ o „prirodno predodređenim“ prestupnicima koji su po svojoj suštini „zli“ i nužno su pozicionirani s onu stranu zakona. Mediji ukazuju na iznimnu opasnost koju maloljetni prestupnici predstavljaju za društvo, dok sasvim zanemaruju društvene uzroke i odgovornost za pojavu maloljetničkog prestupništva.
Sve u svemu, mediji u svom izvještavanju u određenoj mjeri stvaraju efekat „moralne panike“ nepotrebnim dramatiziranjem i stigmatizacijom maloljetnih prestupnika, a poruke koje se na taj način odašilju su gotovo uvijek izvađene iz konteksta, te govore o stalnom porastu maloljetničkog prestupništva koje je nemoguće kontrolirati, jer je riječ o izrazito okrutnim i zlim prestupnicima koji predstavljaju veliku i stalno rastuću pretnju ukupnom društvenom poretku.
Dakle, možemo reći da u najvećem broju slučajeva mediji ne djeluju u najboljem interesu maloljetnika.
7. PREPORUKE
• Unaprijediti znanja novinara u oblasti istraživačkog novinarstva sa posebnim fokusom na problematiku maloljetničkog prestupništva.
• Organizovati treninge za novinare i urednike iz domena poštivanja etičkih kodeksa i standarda profesionalnog novinarstva, sa fokusom na izvještavanje o maloljetnicima u sukobu sa zakonom.
• Upoznati novinare sa međunarodnim konvencijama i domaćim zakonima koji se odnose na maloljetnike.
• Unaprijediti znanja novinara i urednika o problemima javne politike i izvještavanju o javnoj politici u domenu maloljetničkog prestupništva.
• Organizovati treninge za policijske dužnosnike o načinima obavještavanja javnosti i medija o slučajevima maloljetničkog prestupništva.
• Podstaći institucije za socijalni rad i nevladine organizacije koje se bave problematikom maloljetničkog prestupništva da rade na razvoju tehnika za odnose s javnošću, kao i tehnika i strategija zagovaranja, kako bi njihova pozicija bila prisutnija u medijima i javnom diskursu uopšte.
• Kroz zajedničke sesije (radionice, seminare, konferencije) pokrenuti interdisciplinarnmi pristup ovom problemu na kojima bi učestvovali predstavnici institucija vlasti, policije, nevladinog sektora, socijalnog sektora i medija, a gdje bi se razgovaralo o problemu maloljetničkog prestupništva.
• Izraditi posebne informativne pakete za novinare u formi vodiča za izvj | Översättning - Engelska
August 2005
MEDIA REPORTING ON JUVENILES IN CONFLICT WITH THE LAW
A MONITORING STUDY OF THE PRESENTATION IN THE PRINTED MEDIA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OF CASES OF
JUVENILES IN CONFLICT WITH THE LAW
MEDIACENTAR Sarajevo
Kolodvorska 3, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel. & Fax: (+387 33) 715 840
Web site: http://www.media.ba
Report compiled by: Mediacentar Sarajevo
© Mediacentar Sarajevo, 2005. All rights reserved.
We acknowledge the participation of Save the Children UK in the compilation of this report. The report is part of their Juvenile Justice Programme which is financed by the Embassy of the Kingdom of the Netherlands in Sarajevo.
The views and opinions expressed in this report are not necessarily those of Save the Children UK.
CONTENTS
EXECUTIVE SUMMARY Error! Bookmark not defined.
1. INTRODUCTION 4
OBJECTIVES OF THE STUDY Error! Bookmark not defined.
DESIGN AND METHODOLOGY OF THE STUDY 6
2. KEY CHARACTERISTICS OF REPORTING ON JUVENILES IN CONFLICT WITH THE LAW 9
VOLUME OF CONTRIBUTIONS Error! Bookmark not defined.
NEWSPAPER COLUMNS Error! Bookmark not defined.
GENRES OF JOURNALISM Error! Bookmark not defined.
PROMINENCE OF TEXTS: SIZE AND POSITIONING ON THE PAGE 11
TEXTUAL ILLUSTRATIONS: PHOTOGRAPHS 12
3. PROTECTION OF THE RIGHTS OF CHILDREN AND JUVENILES IN NEWSPAPER REPORTING 15
TOPICS AND FOCUS OF THE TEXT Error! Bookmark not defined.
HEADLINE FOCUS Error! Bookmark not defined.
BOX FOCUS (BOXED TEXTS) 18
INVISIBLE CONTEXT AND ABSENCE OF SOLUTIONS 19
4. PROFESSIONAL AND ETHICAL REPORTING 22
REPORTING INFORMATION ON THE IDENTITY OF JUVENILE SUSPECTS 22
REPORTING ON THE NATIONALITY AND ETHNIC ORIGIN OF JUVENILES Error! Bookmark not defined.
USE OF DISCRIMINATORY AND/OR PEJORATIVE LANGUAGE Error! Bookmark not defined.
SOURCES OF INFORMATION ON JUVENILES IN CONFLICT WITH THE LAW Error! Bookmark not defined.
CRIMINALISATION OF JUVENILES Error! Bookmark not defined.
SENSATIONALIST REPORTING Error! Bookmark not defined.
5. MEDIA IMAGES AND PROJECTIONS 33
6. CONCLUSION 36
7. RECOMMENDATIONS 38
EXECUTIVE SUMMARY
Mediacentar Sarajevo has been commissioned by Save the Children UK to carry out retrospective monitoring of 6 daily and 3 weekly newspapers in Bosnia and Herzegovina, the objective of which is to identify and analyse newspaper texts concerning juveniles in conflict with the law. The following daily papers were included in the monitoring: editions of Oslobođenje, Dnevni avaz, Nezavisne novine, Jutarnje novine, Dnevni list and Glas Srpske published in the period from 1st January to 31st March 2004. The weeklies included in the monitoring were editions of Dan, Slobodna Bosna and Novi reporter published in the period from 1st January to 31st December 2004. The following is a breakdown of the most salient results of the study:
• The final stage of processing and analysis of daily and weekly newspaper monitoring for the periods indicated above encompassed 283 articles/contributions reporting on various instances of juvenile offending.
• Texts on juveniles in conflict with the law were published with astonishing frequency in the dailies, on average almost every day or every other day. Hence, serious attention has to be given to the implications of these texts and the role they play in shaping public opinion of this problem. In addition, just as much attention needs to be given to questions concerning the extent of the potential influence which these texts exert on decision–makers, public policy shapers, the police and courts of law, social workers, other key social institutions and the general public.
• The weeklies show a widespread lack of interest in this social problem and it remains mostly unreported.
• Despite the frequency of reporting on this topic, the daily press awards very little space to these reports.
• Juveniles in conflict with the law feature regularly in news items and short reports, primarily in crime columns.
• Reports on this topic are unreliable, lack the in–depth analytical content necessary, and cite primarily police sources. Serious investigative reporting or analysis of relevant public policies is non–existent.
• Very little importance is attached to texts dealing with this topic – they tend to be placed on pages of lesser interest, take up very little space, and are only headlined on the front page when they have sensationalist potential.
• Newspapers use photographs only to illustrate texts and in most cases photographs have no direct link to t |
| | |
The translation workplace 
Kontakta: 
